UPUTE ZA IZRADU SEMINARSKIH RADOVA
UPUTE ZA PISANJE SEMINARSKOG RADA
Seminarski rad
je samostalno djelo studenta/ice u kojem se pod vodstvom mentora/ice obrađuje
zadana ili samostalno izabrana tema. Tema rada može biti praktična ili
teoretska. Cilj je rada dokazati sposobnost studenta/ica u samostalnom
rješavanju praktičnih i teoretskih problema koji ne moraju imati karakter
originalnosti. Dakle, radovi ne moraju predstavljati originalno znanstveno
dostignuće već pokazati sposobnost primjene određene teorije, analitičkog
aparata ili sposobnost analitičkog
čitanja teksta. Radovi mogu donositi i pregled znanstvenih teorija i pravaca.
Posebno je važno savladati pravila akademskog pisanja i izlaganja problematike,
uključivo s pravilnim citiranjem tekstova.
FORMIRANJE TEKSTA I STRANICA
Seminarski rad
potrebno je napisati u WORD-u. Koristiti font Times New Roman, (veličina
naslova 14, veličina teksta 12). Prored 1,5. Margine iznose 2,5
cm .
Tablice i slike
trebaju biti sastavni dio teksta. Stranice trebaju biti numerirane (desno dno stranice).
Tekst treba biti poravnat s lijeve i desne strane ( justify).
STRUKTURA SEMINARSKOG RADA
Seminarski rad
sastoji se od:
- NASLOVNE STRANE,
- SADRŽAJA,
- UVODA,
- ZAKLJUČKA i
- LITERATURE
1.
|
PRIMJER
NASLOVNE STRANE
2.
SADRŽAJ
Sadržaj slijedi
nakon naslovne strane. Uvod, zaključak, literatura i prilog, ako ga ima, ne
numeriraju se. Ovisno o opsegu seminara postoje dva do četiri glavna poglavlja
i nekoliko podtočki. Svako poglavlje (glavna točka) ima nekoliko podtočki/podtema
ili ih uopće nema. Npr. Točka 1. Naziv prvog poglavlja ne može imati samo 1.1,
već mora imati 1.1 i 1.2
Sadržaj mora
održavati tematiku iz naslova
seminarskog rada. Rad je strukturiran na način da se najprije obrađuje tema
općenito (pojam se definira, navode se vrste itd.), a zatim se prikazuje
specifičan primjer ili detalji.
3.
UVOD
Uvod slijedi nakon sadržaja i sadrži
optimalno ¾ stranice. Uvod, kao i cijeli seminarski rad piše se u trećem licu.
U uvodu se u pravilu ne nalaze fusnote, tablice i slike.
Uvod se sastoji od četiri elementa ( 4
odlomka ): aktualnost teme, predmet seminarskog rada, svrha i cilj rada i
struktura rada.
4.
ZAKLJUČAK
U zaključku se
donosi rezime rada i sumiraju stavovi po sadržajnim cjelinama.
Kao i uvod mora sadržavati optimalno ¾ stranice teksta.
5.
LITERATURA
Literatura
slijedi nakon zaključka i ne numerira se. U pravilu se piše po abecedi autora
ili ako nema autora po prvom slovu naziva: prezime autora,prvo slovo imena.,naziv
djela,izdavač, mjesto izdavanja, godina.
Prilikom izrade
seminarskog rada student mora pored osnovne literature koristiti i dopunsku.
(min. 3 – 4
knjige )
Primjeri:
1. Rubin E, Farber JL.
Pathology, 2nd ed. JB Lippincot Company, Philadelpia, 1994.
2. Hebrang A., Lovrinčević
M.: Radiologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2001.
-
prilozi i članci:
uz već navedeno dodati naziv publikacije, naziv i broj časopisa
TABLICE,
SLIKE, GRAFOVI , SHEME
Tablice,
slike, grafovi i sheme su sastavni dio teksta. Naslov tablice treba biti kratak
i jasan. Svaki od njih ima redni broj i naziv. Izvor se piše ispod tablice.
Prije svake tablice, slike, grafa i sheme dolazi POZIV na tablicu ( npr. U
tablici 1. prikazan je broj zaposlenih xy), a iza nje dolazi KOMENTAR iste.
FUSNOTE
Fusnotama se
označavaju citati, ključne misli, podjele i drugi navodi koji su preuzeti od nekog autora. Označavaju se od 1
nadalje i nalaze na dnu stranice. Fusnote se stavljaju na kraj rečenice (
stavljaju se i na pojam ako se odnose samo na njega).
Postoji nekoliko
načina pisanja fusnota, a preporuča se: prezime autora, prvo slovo imena.,naziv
djela, izdavač, mjesto izdanja, godina, broj stranice.
Ukoliko je
fusnota internet stranice, navodi se: ime stranice/ autora članka i naziv
članka.
Post a Comment